Mensa - NTC sustav učenja

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova

VRTIMO SE DA SE RAZVIJA MOZAK

Odgovornost za intelektualni razvoj djeteta, smatra dr. Rajović, prvenstveno je na roditeljima. Dijete se vrti, ne damo mu, skače po krevetu, opet mu ne damo. Onda mu kupujemo TV u sobu i opet činimo grešku

Kad vide dijete kako sjedi u fotelji, ljulja se i lupa glavom o naslon, jer mu je dosadno, mnogi će roditelji to pokušati spriječiti. Misle da to nije u redu, a zapravo dijete tada zamišlja nevidljivu liniju i odbija se da bi je doseglo. Kad mu dosadi, pomakne liniju i počne udarati još jače. U tom trenu aktivni su svi mišići od prstiju na nogama do vratnih mišića. Tu kontrolu radi mozak i to je dodatna stimulacija. Isto je kad se dijete vrti dok ne padne pa se smije. A roditelji mu to ne daju. Neki čak misle da će poremetiti nešto u mozgu kad se puno vrti u jednu stranu pa ga oni odvrte na drugu. To je greška. Rotacija oko svoje osi je među najkompliciranijim pokretima u prostoru i dijete instinktivno radi ono što mu je potrebno. Dijete tim radnjama razvija svoje sinapse (osnovne neuronske veze), jer upravo razdoblje do sedme godine života vrijeme je najintenzivnijeg razvoja mozga. Ako u tom razdoblju dijete nema te igre, razvit će manji broj sinapsi (dokazano je da od broja neuronskih veza ovisi ukupna inteligencija) u pojedinim regijama mozga, što će se pokazati kao problem kad krene u školu. Zato djeci treba široka stimulacija, a to je najbolje kroz dječje igre trčanja, preskakanja, provlačenja, kroz boravak u prirodi... Riječi su to autora programa NTC sustav učenja dr. Ranka Rajovića, člana Upravnog odbora Mensa International i predsjednika Mensina svjetskog Odbora za darovitu djecu. Upravo njegov NTC sustav učenja, koji se provodi već u 12 zemalja u Europi, pod okriljem hrvatske Mense, pred dva mjeseca počeo se primjenjivati u nekoliko vrtićkih skupina u dubrovačkim dječjim vrtićima. Odgovornost za intelektualni razvoj djeteta, smatra ovaj stručnjak, prvenstveno je na roditeljima. Dijete se vrti, ne damo mu, skače po krevetu, opet mu ne damo. Onda mu kupujemo TV u sobu i opet činimo grešku. Danas mališani sve češće i duže vrijeme provode pred TV-om, kompjutorom, igrajući videoigrice. Dijete koje sjedi u fotelji, tri, četiri sata dnevno gleda TV i ništa ne radi, jednostavno ne daje dovoljno stimulacije svom mozgu, jer to nije fi ziološka aktivnost. Problem se pojavi u osmoj, devetoj godini, a tada je kasno pomoći.
- A sve češće djeca imaju razvojne probleme za koje nema pomoći kad se otkriju, prvenstveno disleksija, disgrafi ja, poremećaj govora, koncentracija. Puno je lakše, umjesto liječiti ih, na vrijeme pravilnim aktivnostima spriječiti nastanak tih poremećaja Pitali su me mnogi učitelji kako je moguće da je dijete razvilo disleksiju s pet godina, a još ne zna čitati. On je razvio sve predispozicije za disleksiju koja će se pokazati kasnije kada počne čitati duže, od 10 do 15 minuta, a to je negdje u devetoj godini života – objašnjava. Istraživanja su pokazala da u gotovo svim oblicima poremećaja pažnje i problema s koncentracijom postoji problem s akomodacijom oka. Taj se fi ziološki proces razvija brzim pokretima oka, praćenjem predmeta, trčanjem. Igre loptom pogoduju njegovu razvoju, dok se gledanjem u ekran taj razvoj zapostavlja.

DJECA PONOVNO VOLE IĆI U ŠKOLU

vrtickadjecaNTC program podijeljen je u tri faze. Prva se odnosi na razvoj mozga i neuronskih veza. Druga faza je učenje, a naša djeca, kaže dr. Rajović, ne znaju učiti. Prema rezultatima međunarodnih testova znanja, djeca iz istočne Azije prednjače pred europskom djecom. - Za Europu je prioritet povećanje funkcionalnog znanja, ali nitko ne zna kako. Mislim da smo našli odgovor jer u svim pilot istraživanjima u školama i državama gdje smo radili program djeca jako brzo popravljaju rezultate, već za dva do tri mjeseca. Problem je što u Europi i dalje učimo djecu reproduktivno, a u našem programu učimo ih da rade na fi ziološki način, da koriste rezerve mozga koje su stalno uključene, ali ih ne koristimo. Nemamo u Europi takvu vrstu stimulacije da malo dijete rješava probleme i razmišlja. To je manjkavost europskog obrazovnog sustava zato što djecu u istočnoj Aziji koja su najbolja na svijetu u tom periodu već imaju intelektualnu stimulaciju i praktično se pokazuje da je prednost istočnoazijskih država upravo u ranoj stimulaciji a ne u školama. Njihova djeca rano uče simboličko pismo. Mi djeci, naravno, ne moramo davati kineska ili japanska slova, dat ćemo im nešto što oni vole. To su zastave, marke automobila, onda će oni polako kroz taj svijet simbola ulaziti u apstraktne klasifi kacije i apstraktne serijacije i razvijati svoje razmišljanje - ističe dr. Rajović. Razvijati funkcionalno znanje (razmišljanje i zaključivanje) po kojem smo među najgorima u Europi, treća je faza programa.

ntc.mensa.hr

Prije sedam dana otvorena je nova internet stranica ntc.mensa. hr gdje će roditelji i oni koje interesira moći vidjeti osnove podatke o NTC-u, a odgajateljice će se moći registrirati razmjenjivati mišljenja, bit će im dostupni osnovni podaci, rezultati istraživanja... otkriva zamjenik predsjednika hrvatske Mense Igor Crnojevac. - Dubrovnik je „uletio“ ispred pilot projekta jer ovo grad fi nancira. Ideja je bila u Zagrebu i Rijeci na pet vrtića provesti projekt i vidjeti rezultate s kojima ćemo ići na Ministarstvo da ono to odobri i onda krenuti u Hrvatsku. Sada će i Dubrovnik ući u pilot- projekt. Nakon istraživanja i rezultata nadam se da ćemo to progurati kao način učenja. U Srbiji je ovo godinu dana već obveza, svatko od odgajatelja i učitelja mora proći taj tečaj da bi se djeca na taj način učila. To je nama plan u sljedećih pet godina – kaže Crnojevac.


- Postavio sam jedno zanimljivo pitanje, svi znaju odgovor, ali kad ovako koncipirate pitanje, teško će se itko sjetiti. Primjer: jedan starac je donio kući 100 životinja istog oblika i veličine. Ubrzo je shvatio da jedna vrijedi više nego svih 99 zajedno. O čemu je riječ? Svatko zna odgovor. Treba povezati naše prethodno iskustvo i znanje kako bismo ga riješili. E tu smo mi najgori u Europi. Kao pomoć mogu dodati – taj starac je živio na obali mora. Opet se nitko ne sjeti. Starac je bio ribar i doma je donio školjke, u jednoj je bio biser.
Rezultati programa, koji se već provodi u 12 zemalja u Europi, vidljivi su jer „djeca ponovno vole ići u školu“. U anketama djeca kažu „ne moram više ići u školu i tresti se“. Događa se, i to često, kad odgovaraju u školi djeca proživljavaju akutni stres, otkucaji srca su im od 120 do 140, a sjede. Neugodno im je, ali ne mogu to izbjeći, iako im se događa jednom u deset dana. Kad odrasli imaju takve simptome, izbjegavaju tu situaciju. Dijete ne može, jer mora ići svaki dan u školu i polako stvara otpor prema školi jer škola je mjesto gdje doživljava akutni strah i stres. Primjerice, istraživanja pokazuju da već u trećem razredu 30 posto djece osjeća otpor prema školi. - Kad su ušli u naš program, jedva čekaju odgovarati, imamo rezultate u pojedinim razredima gdje 90 posto djece zna sve. Često kažem dijete koje nauči svoj jezik do treće, četvrte godine, a to je najteža mentalna operacija koju će u životu imati, to dijete može naučiti sve. Samo mu dajte način kako da to uradi. A to mora biti kroz igru. Ako tjeramo djecu učiti napamet, reproduktivno, to im je jako teško, jer to nije fi ziološki prirodno učenje i zato imaju loše rezultate – kaže dr. Rajović. A ono što nabuba napamet kako bi se riješilo brige, nakon jednog tjedna gotovo je nestalo, sjeća se tek 10 posto.

POTIČITE DJECU NA RAZMIŠLJANJE

Roditelji čija su djeca u programu, program mogu provoditi kod kuće, u autu, parku, šetnji. Postavljajte djetetu lagana pitanja, savjetuje dr. Rajović, neka razmišlja.
- Koliko smo mi u Europi skrenuli daleko od istočne Azije vidi se i po tome da čak u pedagogiji nemamo izraz apstraktna serijacija, klasifi kacija. Sve je konkretno. Dijete mora prije šeste godine sve vidjeti i slagati po veličini i obliku, po boji, međutim mi smo uveli u program da on to mora raditi u svojim mislima. To je vrsta apstraktnog razmišljanja. Vidjeli smo poslije samo mjesec dana da dijete od pet, šest godina to može imati. U više država školski programi su pravljeni tako da dijete prije desete godine ne može imati složen oblik apstraktnog razmišljanja, a mi smo pokazali da može. Zbog toga je ovaj program u nekim državama prozvan revolucionarnim programom za predškolski uzrast. Imamo pozive iz Finske, Hong Konga i Japana, iz vodećih država svijeta po obrazovanju.
Prije dvije godine program se počeo provoditi u Češkoj, Sloveniji, Srbiji, Italiji. U Srbiji je već godinu dana obavezan. Kod nas se tek počeo kao pilot- projekt primjenjivati u Zagrebu i Rijeci. Zbog zainteresiranosti gradske vlasti koja je odlučila provedbu programa fi nancirati, pred dva mjeseca program je krenuo i u Dubrovniku. Rezultat, a uvjerili smo se u to kroz razgovor s njima – zadovoljstvo je djece i odgajateljica.

PITAM PRIJATELJE KOJA JE LIJEVA

pitamprijatelje

Nikol Đuho

Hodamo po crti za ravnotežu, vrtimo se da se razvija mozak, za pamćenje kad budemo učili u školi da lakše pišemo. A himnu lakše učimo po slikama nego kad piše, rekla je tete. Volim te igre, najdraže mi je crtanje.

Igor Mišić

To je da vidimo koliko ćeš više izdržat da dođeš do kraja crte. Nekad mi nije uspjelo, nekad je uspjelo. Vrtimo se da bolje pamtimo. Pamćenje je kad bolje misliš što sve moraš napravit. Sve mi je super.

Mara Bezek

Igram se i crtam. Svašta. Slagalice su mi drage i hodanje po crti isto. To je da više pamtiš, za mozak on je u glavi. Znam himnu preko slika. Lijepa naša domovino, oj junačka zemljo mila... Ne mogu dalje.

Mia Njavro

Nije bilo ovoga prije, ni ove karte nisu, sad ima. Dijelimo ih u krugu, četvero se igra. Razmještaju se i dijeliš po krugu. Na kartama su naše slike što smo se slikali pa izađu. Moraš skupit sva četiri svoja lica.

Dora Grujić

Vrtiš se u lijevu ili desnu stranu. Znam što je desno. Crtali smo pravila, znam ih. Ako je tužan moj prijatelj, onda ga utješim. Pružim mu ruku i malo ga zagrlim.

Lovro Pavlović

Napravimo palicu i igramo hokej, ja bi to. A lijepo je i ovo. Na karti vidim zidine, to je grad. Šetam po crti, volim to. Razvijam mozak. Vrtimo se. Nisam baš naučio lijevo i desno pa onda pitam prijatelje koja je strana.

 

Registracija i prijava